English




Share on Google+


Psihologija bolesti


autor: Kosjenka Muk





Službena medicina sve više priznaje psihološki utjecaj na pojedine bolesti, kao i na ozdravljenje. Obično se pritom spominje općeniti stres kao uzrok kroničnih psihosomatskih simptoma. No, psihološka podloga može biti mnogo složenija od toga. U Soulworku, posvećujemo detaljnu pažnju istraživanju svih aspekata takvih problema, te ću ovdje navesti neka od iskustava i zaključaka.

Mnoge tjelesne bolesti, kronične, ali i akutne, mogu imati nesvjesne dobrobiti. Primjerice, izbjeći neželjene obaveze, izbjeći pritisak i stres unutar toksičnih odnosa, privući pažnju, podršku i slično.

Poneki ljudi mogu se naći uvrijeđeni ovom idejom. "Ja već dovoljno patim, želite li mi reći da sam to namjerno izazvao/la? Tvrdite li da pokušavam manipulirati ljudima oko sebe?" Netko drugi može biti sklon krivnji i samooptužbi: "Evo, još nešto što radim krivo / loše!" Važno je razumjeti da se ovdje u pravilu radi o nesvjesnim dobrobitima, ili obrascima instinktivno preuzetima u djetinjstvu. Kao i kod drugih problematičnih obrazaca u obitelji, cilj nije okrivljavanje, nego prepoznavanje i rješavanje uzroka i posljedica.

Možda ste gledali bolesnu baku ili djeda kojima se uvijek popuštalo i koji su dobivali puno pažnje i pomoći? Ili drugog člana obitelji koji je iznenada obolio te dobio socijalnu pomoć i obiteljsku skrb? Kao dijete, možda ste to spontano protumačili kao legitimni, prihvatljivi izlaz iz inače naizgled bezizlaznih situacija. Kao što se, kad postanemo roditelji, često spontano počnemo identificirati s vlastitim roditeljima i imitirati njihove postupke, tako u određenoj dobi ili okolnostima možemo, potpuno nesvjesno, osjećati da je bolest rješenje.

Razmislite o sljedećim mogućnostima:

  • Što možete činiti ili izbjeći činiti ako ste bolesni, što ne bi mogli ako ste zdravi? (Odnosi se ne samo na vidljive, konkretne aktivnosti, nego i na direktnu i indirektnu komunikaciju.)

  • što dobivate od okoline za vrijeme bolesti, ali ne i ako ste zdravi?


Poneki roditelji pokazuju najviše ljubavi, brige i pažnje, a najmanje kritike upućuju djeci kad je dijete bolesno. Ako dijete intezivno osjeća olakšanje i emocionalnu ugodu u takvim situacijama, ono može spontano i nesvjesno početi koristiti bolest u takve svrhe, te nastaviti to činiti i kao odrasla osoba. Neka djeca mogu doživjeti da se svađe i napetost između roditelja ili drugih ukućana smanjuju kad se dijete razboli. Tada dijete može razviti kroničnu ili niz akutnih bolesti kao strategiju preusmjeravanja obiteljske pažnje.

Naravno, za takve dobrobiti plaćamo visoku cijenu. Međutim, i mnogi drugi uobičajeni emocionalni problemi nastaju kao mehanizam obrane od snažnog stresa, obično u ranoj dobi. I za njih ćemo godinama, pa i desetljećima, plaćati cijenu (drugačija vrsta stresa, drugačiji oblik problema u odnosima), sve dok naša podsvijest konačno ne primi na znanje da više nema potrebe za tim, da nismo više mala djeca, te da je moguće i drugačije rješenje.

Slično kao i emocionalni simptomi, fizički bol ili drugi problem može biti pokušaj tijela da komunicira ili privuče pažnju na određeni problem: na probleme u odnosu, na emocije ili uvjerenja koja više ne služe svrsi, na različite oblike neravnoteže u razmišljanju, ponašanju i životnom stilu. Može se raditi i o "pasivnoj agresiji" prema samima sebi, slično kao kod nesvjesne sabotaže vlastitih ciljeva.

Ne zanemarite niti druge elemente životnog stila: prehranu, kretanje, razinu stresa... Mnogi ljudi su skloni usmjeriti se samo na jedan aspekt problema, ali bolest je, kao i štošta drugo, složena pojava. U svakom slučaju, provjerite i psihološku podlogu i uzmite u obzir da se kod bolesti često ne radi o pojedinačnom, nego o skupu nezdravih obrazaca.

Individualni rad i rad s parovima



Svi članci


predbilježba: preko kontakt obrasca u dnu stranice





© Kosjenka Muk. Sva prava pridržana.